Propuštanje plina na plinskoj instalaciji – koliko je često i kako se otkriva?

👤 Autor: Darko Kunštek, ing. el.
🔧 Ovlašteni serviser plinskih uređaja – SERVIS TIM - ELEKTROINSTAL
📅 Ažurirano: 15. kolovoza 2026.
🕒 Vrijeme čitanja: oko 8 min

✓ Koliko često na terenu pronalazimo propuštanje plina
✓ Zašto korisnik propuštanje često uopće ne primijeti
✓ Na kojim mjestima ga najčešće pronalazimo
✓ Zašto je provjera detektorom važan dio servisnog pregleda
✓ Što znače ppm, LEL i UEL
✓ Kada nastaju uvjeti za paljenje plina
✓ Koja je razlika između prirodnog plina i ugljičnog monoksida
✓ Stvarni primjer ozbiljnog propuštanja nakon montaže nove kuhinje

Propuštanje plina često pronađemo prije nego ga korisnik primijeti

Jedna od najvažnijih sigurnosnih provjera tijekom servisiranja plinskog bojlera jest provjera nepropusnosti uređaja i dostupnih dijelova plinske instalacije detektorom eksplozivnih plinova. Razlog je jednostavan: propuštanje plina ne mora biti dovoljno veliko da bi ga korisnik odmah primijetio. Iz našeg iskustva s terena možemo reći nešto što mnoge korisnike iznenadi:

propuštanje plina češće pronađemo tijekom pregleda nego zato što nas je korisnik pozvao jer je osjetio miris plina.

Bojler pritom može naizgled normalno raditi. Korisnik nema kod greške na zaslonu, grijanje i topla voda funkcioniraju i ne postoji očit razlog zbog kojeg bi posumnjao da negdje postoji propuštanje. Upravo zato provjera nepropusnosti nije radnja koju bi trebalo provoditi tek kada netko osjeti miris plina.

Koliko često na terenu pronalazimo propuštanje plina?

Prema našem servisnom iskustvu, na uređajima i plinskim instalacijama koje pregledavamo propuštanje plina pronalazimo približno jednom tjedno. Važno je pravilno protumačiti taj podatak. To nije statistika koja govori da toliko često propušta prosječna plinska instalacija u Hrvatskoj ili Zagrebu. To je podatak iz naše svakodnevne servisne prakse i odnosi se na uređaje i instalacije s kojima se susrećemo na terenu. Ipak, učestalost takvih nalaza dovoljno dobro pokazuje zašto provjeru nepropusnosti smatramo jednom od važnijih servisnih radnji.

Gdje najčešće pronalazimo propuštanje plina?

Plin ne mora propuštati samo na jednom karakterističnom mjestu.

Tijekom servisnog pregleda provjeravamo dostupna kritična mjesta unutar uređaja, plinsku rampu i njezine spojeve, ali i plinsku instalaciju neposredno uz bojler.

Iz našeg iskustva propuštanja pronalazimo na:

• mjernim mjestima i spojevima plinske rampe
• plinskoj instalaciji ispod bojlera
• konusnim spojevima neposredno iznad plinskog ventila
• navojnim spojevima pocinčanih cijevi prije plinskog ventila uređaja
• drugim spojevima na dostupnom dijelu plinske instalacije

Prema potrebi, odnosno na zahtjev korisnika, pregled se može proširiti i na dostupnu plinsku instalaciju u ostatku stana ili kuće te područje oko plinskog brojila. To je važna razlika. Pregledati samo bojler nije isto što i pregledati kompletnu plinsku instalaciju objekta.

Zašto se koristi detektor eksplozivnih plinova?

Ljudski nos nije mjerni instrument. Prirodni plin sam po sebi nema karakterističan miris po kojem ga korisnici prepoznaju. Zato mu se prije distribucije dodaje odorant – tvar intenzivnog i prepoznatljivog mirisa koja omogućuje da čovjek lakše primijeti prisutnost plina u prostoru. Ipak, odsutnost karakterističnog mirisa ne može potvrditi nepropusnost instalacije.

Elektronički detektor omogućuje serviseru da sustavno pregledava dostupna kritična mjesta i registrira prisutnost zapaljivog plina.

Na terenu nailazimo na različita očitanja. Kod pojedinih propuštanja instrument može pokazivati vrijednosti od nekoliko stotina ppm, a nailazili smo i na očitanja od 300, 400, 500, 600 pa i više od 1000 ppm neposredno na mjestu ispitivanja.

Takva očitanja ne treba pogrešno tumačiti kao koncentraciju plina u cijeloj prostoriji. Mjerenje neposredno uz spoj prvenstveno nam služi kao informacija da je na mjestu na kojem plin ne bi trebao izlaziti registrirana njegova prisutnost i da treba pronaći uzrok propuštanja.

Prirodni plin i ugljični monoksid nisu isto

Ovo je razlika koju je važno razumjeti jer korisnici prirodni plin i ugljični monoksid ponekad poistovjećuju.

Prirodni plin i ugljični monoksid (CO) dvije su potpuno različite opasnosti.

Prirodni plin prvenstveno predstavlja opasnost zbog svoje zapaljivosti i mogućnosti stvaranja zapaljive odnosno eksplozivne smjese sa zrakom. Prirodni plin sam po sebi nema karakterističan miris, zbog čega mu se dodaje odorant. Ugljični monoksid (CO), s druge strane, nema boju ni miris i čovjek ga ne može prepoznati svojim osjetilima. Nastaje pri nepotpunom izgaranju i opasan je prvenstveno zbog mogućnosti trovanja. Zato detektor eksplozivnih plinova i detektor ugljičnog monoksida nemaju istu namjenu. „Ugljični monoksid (CO) – nevidljiva opasnost u domu“ Više o nastanku ugljičnog monoksida, rizicima trovanja, iskustvima s terena i njegovu otkrivanju pročitajte u članku „Ugljični monoksid (CO) – nevidljiva opasnost u domu“.

Što znači ppm?

Kratica ppm znači parts per million, odnosno broj dijelova neke tvari na milijun dijelova smjese.

Primjerice: 1000 ppm = približno 0,1 % volumena. To je korisno znati jer vrijednost od 1000 ppm može zvučati vrlo visoko, ali nije isto što i koncentracija potrebna za stvaranje zapaljive smjese metana i zraka. To, međutim, ne znači da je takvo propuštanje prihvatljivo. Ako plin izlazi iz spoja na kojem ne smije izlaziti, potrebno je utvrditi uzrok i propuštanje pravilno otkloniti.

Kada prirodni plin može stvoriti zapaljivu smjesu?

Ovdje je korisno razumjeti dva pojma: donju granicu eksplozivnosti (LEL) i gornju granicu eksplozivnosti (UEL).

Za metan, koji je glavni sastojak prirodnog plina, NIOSH navodi donju granicu od približno 5 % volumena u zraku (50.000 ppm) i gornju granicu od približno 15 % volumena (150.000 ppm). To znači da se približno između tih koncentracija metana i zraka može stvoriti zapaljiva smjesa. Ispod približno 5 % smjesa je presiromašna plinom za širenje plamena.

Iznad približno 15 % smjesa je prebogata plinom, odnosno nema dovoljno kisika za normalno širenje plamena.

Između tih vrijednosti postoje uvjeti u kojima smjesa može biti zapaljiva ako se pojavi odgovarajući izvor paljenja.

Važno: sama prisutnost plina ne znači da će automatski doći do požara ili eksplozije. Potrebni su odgovarajući omjer plina i zraka te izvor paljenja.

Tehnički izvor: National Institute for Occupational Safety and Health (NIOSH), NIOSH Pocket Guide to Chemical Hazards – Methane: LEL 5 %, UEL 15 %.

Znači li 5 % plina da će prostor automatski eksplodirati?

Ne.

Za požar ili eksplozivno izgaranje nije dovoljna samo prisutnost plina. Potrebno je istodobno imati odgovarajuću koncentraciju plina i zraka te izvor paljenja. Izvor paljenja može biti otvoreni plamen ili odgovarajuća električna iskra.

Pojednostavljeno: PLIN + ZRAK U ODGOVARAJUĆEM OMJERU + IZVOR PALJENJA = UVJETI ZA PALJENJE

Upravo zato je kontinuirano propuštanje plina u zatvorenom prostoru ozbiljan sigurnosni problem. Malo propuštanje na spoju nije isto što i prostorija ispunjena zapaljivom koncentracijom plina. Ali ako propuštanje traje, plin se pod nepovoljnim uvjetima može akumulirati. Zato se propuštanje ne ignorira samo zato što izmjerena vrijednost u određenom trenutku nije blizu donje granice eksplozivnosti.

Što znači kada detektor pokaže 300, 600 ili 1000 ppm?

Ovdje je važno ne pomiješati dvije različite stvari. 1000 ppm odgovara približno 0,1 % volumena, što je daleko ispod približne donje granice eksplozivnosti metana od 5 %, odnosno 50.000 ppm. Zato očitanje od primjerice 1000 ppm neposredno uz neki spoj ne znači da je cijela prostorija u tom trenutku ispunjena eksplozivnom koncentracijom plina. Ali to također ne znači da je takvo stanje prihvatljivo. Ako detektor na spoju na kojem plin ne bi trebao izlaziti registrira njegovu prisutnost, postoji razlog za stručnu provjeru i utvrđivanje izvora propuštanja. Lokalno očitanje neposredno uz spoj također ne treba poistovjećivati s prosječnom koncentracijom plina u cijeloj prostoriji. Upravo zato broj prikazan na instrumentu treba pravilno interpretirati, a ne samo usporediti s granicom eksplozivnosti.

Što zatičemo na terenu – nova kuhinja i ozbiljno propuštanje plina

Jedan slučaj iz naše servisne prakse posebno dobro pokazuje zašto zahvate na plinskim instalacijama trebaju izvoditi stručne osobe.

Korisnik nas je kontaktirao jer je nakon nedavne montaže nove kuhinje u stanu osjetio miris plina.

Interventno smo izašli na teren. Nova kuhinja bila je montirana svega nekoliko dana ranije, a izvođač koji je montirao kuhinju korisniku se ponudio da usput spoji i plinski štednjak. Pregledom smo pronašli izrazito propuštanje upravo na tom spoju.

Kada smo spoj pregledali, ustanovili smo nešto što tamo nikako nismo očekivali:

potrebna brtva uopće nije bila postavljena.

Spoj je praktički bio izveden metal na metal. Plin je zbog toga značajno propuštao u prostor.

Da takvo propuštanje ostane neprimijećeno i da se u zatvorenom prostoru stvore odgovarajuća koncentracija plina i zraka, pojavljivanje odgovarajućeg izvora paljenja moglo bi imati vrlo ozbiljne posljedice, uključujući požar ili eksploziju.

Ovaj slučaj pokazuje još nešto važno: Nova kuhinja ne znači automatski i sigurnu plinsku instalaciju.

Kod plina je puno važnije tko je zahvat napravio, kako ga je napravio i je li nakon zahvata pravilno provjerena nepropusnost.

„Ali ja ne osjećam plin“

To je rečenica koju korisnici često koriste kao potvrdu da je s instalacijom sve u redu. Naše iskustvo govori drugačije. Kod velikog broja propuštanja koja pronađemo tijekom redovitog servisiranja korisnik prethodno nije osjećao nikakav miris plina.

Iz našeg iskustva s terena, propuštanje češće otkrijemo mjerenjem nego nakon prijave korisnika da osjeća miris plina.

Zato odsutnost mirisa nije dokaz nepropusnosti instalacije. Ako želimo znati propušta li neki spoj, potrebno ga je pregledati odgovarajućom metodom i instrumentom.

Zašto provjeru nepropusnosti smatramo važnim dijelom servisa?

Servis plinskog bojlera za nas nije samo čišćenje uređaja.

Redoviti servis obuhvaća niz kontrolnih i servisnih radnji kojima se provjeravaju sigurnost, stanje i pravilan rad uređaja.
„Zašto redovito servisirati plinski bojler?“ Više o tome zašto je redovito održavanje važno i što kvalitetan servis podrazumijeva pročitajte u članku „Zašto redovito servisirati plinski bojler?“ Bojler može biti savršeno čist, a da nekoliko centimetara ispod njega postoji spoj na kojem propušta plin. Može normalno grijati. Može normalno pripremati toplu vodu. Na zaslonu ne mora biti nikakve greške. A korisnik propuštanje možda uopće neće osjetiti. Upravo zato tijekom servisnog pregleda pažnju posvećujemo i provjeri nepropusnosti dostupnih dijelova uređaja i plinske instalacije oko njega.  Kada korisnik želi širi pregled, provjera se može proširiti na dostupne dijelove ostatka plinske instalacije.

Što napraviti ako osjetite miris plina?

Ako u prostoru osjetite karakterističan miris plina, situaciju treba shvatiti ozbiljno.

Nemojte paliti otvoreni plamen niti namjerno uključivati ili isključivati električne uređaje kako biste pokušavali pronaći mjesto propuštanja. Ako to možete učiniti sigurno, postupite prema sigurnosnim uputama svojeg distributera plina, udaljite se iz ugroženog prostora i kontaktirajte nadležnu hitnu službu odnosno stručnu osobu za plinske instalacije. Nemojte sami rastavljati spojeve niti pokušavati utvrditi mjesto propuštanja otvorenim plamenom.

Može li plin propuštati iako bojler normalno radi?

Da.

To je možda najvažnija poruka ovog članka.

Ispravan rad grijanja i pripreme tople vode nije potvrda da nigdje na plinskom putu ne postoji propuštanje.

Kodovi grešaka bojlera također nisu zamjena za provjeru nepropusnosti.U našoj servisnoj praksi propuštanja često otkrivamo upravo na uređajima kod kojih korisnik nije prijavio nikakav problem s plinom.

Zaključak – ono što ne osjećate može se ipak izmjeriti

Propuštanje plina nije problem koji treba tražiti tek kada prostor počne intenzivno mirisati po plinu.

Iz našeg iskustva na terenu propuštanja češće pronađemo mjerenjem nego nakon što ih korisnik sam primijeti, a među uređajima i instalacijama koje pregledavamo takav nalaz imamo približno jedan puta tjedno.

Nalazili smo ih na plinskim rampama, mjernim mjestima, konusnim i navojnim spojevima te na instalaciji neposredno uz bojler.

Vidjeli smo i potpuno novu kuhinju u kojoj je plinski štednjak bio nestručno spojen bez potrebne brtve.

Zato je zaključak jednostavan: To što ne osjećate miris plina ne dokazuje da plinska instalacija ne propušta. Provjera odgovarajućim instrumentom omogućuje otkrivanje problema koji bi bez pregleda mogli ostati neprimijećeni. A upravo su problemi koje korisnik ne vidi i ne osjeti jedan od razloga zbog kojih kvalitetan servis plinskog uređaja treba biti mnogo više od njegova čišćenja.

✦ Povezani članci

• Zašto redovito servisirati plinski bojler? Je li servis zakonska obveza?
• Ugljični monoksid i plinski bojleri – kako nastaje opasnost i kako se zaštititi?

Trebate pomoć oko svog plinskog bojlera?

Ako nakon čitanja ovog članka niste sigurni kako postupiti ili želite da pregled uređaja obavi ovlašteni serviser, slobodno nam se obratite.

SERVIS TIM – Ovlašteni plinoservis ELEKTROINSTAL

📍 Zagreb i okolica

📞 099/73-74-799

🌐 www.servis-tim.hr

🌐 www.servisni-centar.hr

✔ Redoviti servisi

✔ Dijagnostika kvarova

✔ Popravci plinskih bojlera

✔ Kontrola sigurnosti i mjerenja

✔ Izdavanje uvjerenja o izvršenom servisu