Plinski bojler nema tople vode – što može biti uzrok?

👤 Autor: Darko Kunštek, ing. el.
🔧 Ovlašteni servis plinskih uređaja – SERVIS TIM - ELEKTROINSTAL
📅 Ažurirano: 21. kolovoza 2026.
🕒 Vrijeme čitanja: oko 12 minuta

✓ U ovom članku saznajte:

 ✓ Zašto voda može biti mlaka iako bojler radi
✓ Kako prevelik protok utječe na temperaturu vode
✓ Zašto i premalen protok može uzrokovati problem
✓ Zašto toplu vodu ponekad treba čekati 10–25 sekundi
✓ Što se događa kada se istodobno koriste dvije slavine
✓ Zašto problem može nastati nakon zatvaranja ili radova na vodi
✓ Zašto grijanje može raditi, a priprema tople vode ne
✓ Kako tlak vode u sustavu grijanja može utjecati na rad bojlera
✓ Što korisnik može sam provjeriti
✓ Kada uzrok može biti kamenac, nečistoća ili kvar uređaja
✓ Kada završava korisnička provjera i počinje profesionalna dijagnostika

Otvorite slavinu, očekujete toplu vodu, a voda ostaje hladna, mlaka ili joj treba neuobičajeno dugo da se zagrije. Prva pomisao najčešće je: „Pokvario se plinski bojler.“ Međutim, nakon mnogo godina rada na terenu možemo reći da problem vrlo često nije tako jednostavan. Situacija u kojoj korisnik kaže „bojler nema tople vode“ može imati potpuno različite uzroke – od prevelikog ili premalog protoka vode, začepljenog perlatora i načina korištenja slavine pa sve do kamenca, neispravnih komponenti ili problema koji zahtijevaju stručnu dijagnostiku. Posebno kod kombiniranih protočnih plinskih bojlera važno je razumjeti jednu stvar: Bojler ne proizvodi neograničenu količinu tople vode. Njegova sposobnost zagrijavanja izravno ovisi o snazi uređaja, temperaturi ulazne hladne vode, željenoj izlaznoj temperaturi i količini vode koja u jednoj minuti prolazi kroz uređaj. Zato „nema tople vode“ nije dijagnoza. To je simptom kojem treba pronaći uzrok.

Nema tople vode ili voda jednostavno nije dovoljno topla?

To je prva važna razlika.

Pod izrazom „nema tople vode“ korisnici mogu opisivati nekoliko potpuno različitih situacija:

• voda ostaje potpuno hladna
• voda je samo mlaka
• dovoljno je topla samo kada se smanji protok
• topla voda radi na jednoj slavini, a na drugoj ne
• bojler se pri otvaranju slavine uopće ne pokrene
• bojler se pokrene i plamenik radi, ali voda ne postiže željenu temperaturu
• problem nastaje tek kada se istodobno koriste dvije slavine
• toploj vodi treba dugo da dođe do udaljene slavine.

Za korisnika rezultat može izgledati gotovo jednako.

Za kvalitetnu dijagnostiku to su vrlo različiti simptomi.

Prevelik protok vode – jedan od najčešćih razloga

Ovo je jedna od situacija koju vrlo često susrećemo na terenu. Korisnik otvori toplu vodu do kraja. Vode ima mnogo, bojler radi, plamenik je uključen, ali temperatura vode nije ona koju korisnik očekuje.  Često se tada zaključuje da bojler „ne grije kako treba“.

A bojler možda radi upravo ono što fizički može. Na pojedinim slavinama na terenu susrećemo protoke od 12, 13, 14, pa čak i 15 ili 16 litara vode u minuti. To je posebno moguće u objektima s visokim ulaznim tlakom vode, bez odgovarajuće regulacije ili s armaturama koje omogućuju vrlo velik protok. Za kombinirani protočni plinski bojler to može predstavljati ozbiljan zahtjev. U praksi kod brojnih uređaja govorimo o približno 6 do 10 ili 11 litara u minuti kada želimo kvalitetno zagrijavanje vode na temperaturu ugodnu za korištenje. To nisu univerzalne vrijednosti za svaki bojler. Stvarni kapacitet ovisi o konkretnom uređaju i uvjetima rada. Princip je, međutim, uvijek isti: Što više vode u minuti prolazi kroz bojler, to je teže tu količinu vode zagrijati na visoku temperaturu. Ako kroz uređaj prolazi primjerice 15 litara vode u minuti, a korisnik očekuje temperaturu oko 50 °C, određeni bojler u tim uvjetima jednostavno možda nema dovoljan toplinski učin da tu količinu vode zagrije na zadanu temperaturu. To nije nužno kvar. To može biti granica kapaciteta uređaja u konkretnim uvjetima.

Nisu svi bojleri jednako snažni

Važno je uzeti u obzir i snagu samog uređaja. Bojler manje snage, primjerice uređaj od približno 18 kW, nema isti kapacitet pripreme potrošne tople vode kao uređaj snage oko 28 kW. Zato se od svakog plinskog bojlera ne može očekivati ista količina tople vode pri istoj izlaznoj temperaturi. Prilikom procjene ponašanja uređaja uvijek treba uzeti u obzir njegovu konstrukciju, snagu i uvjete u kojima radi.

Nije važan samo protok – važna je i temperaturna razlika

Kapacitet pripreme potrošne tople vode ne može se promatrati samo kroz broj litara u minuti. Važna je temperatura vode koja ulazi u bojler te temperatura koju želimo dobiti na izlazu. Nije isto treba li uređaj temperaturu vode povećati za 20, 30 ili 40 °C. Ako je ulazna voda hladnija, bojler mora predati više energije da bi na izlazu postigao istu željenu temperaturu. Jednostavno rečeno: Što više vode prolazi kroz bojler i što je više treba zagrijati, to od uređaja tražimo veću snagu. Zbog toga nije realno očekivati da svaki bojler može zagrijati bilo koju količinu vode na bilo koju zadanu temperaturu.

Jednostavan test – nemojte slavinu odmah otvoriti do kraja

Ako voda teče normalno, bojler se uključuje, ali voda ostaje mlaka, napravite vrlo jednostavnu provjeru. Otvorite toplu vodu primjerice 50–70 % umjesto potpuno do kraja i pričekajte da se temperatura stabilizira. Zatim protok postupno povećavajte. Ako voda pri manjem protoku postane znatno toplija, dobili ste vrlo važnu informaciju. Problem možda nije u tome što bojler ne proizvodi toplinu, nego u tome što kroz njega prolazi prevelika količina vode. U nekim instalacijama protok se može odgovarajuće regulirati. U drugim slučajevima može pomoći drugačiji način korištenja slavine, odgovarajuća armatura ili tuš-ručica manjeg protoka. Poanta nije nasumično ograničavati instalaciju, nego uskladiti protok vode s mogućnostima uređaja.

Suprotan problem – protok vode može biti premalen

Postoji i potpuno obrnuta situacija. Korisnik otvori slavinu i voda teče, ali bojler se uopće ne pokrene. To se posebno može primijetiti na manjim slavinama i umivaonicima. Kombinirani protočni bojler mora najprije prepoznati zahtjev za pripremom potrošne tople vode.

Ako je protok prenizak, određeni uređaji neće registrirati dovoljan protok za aktiviranje pripreme tople vode. Korisniku je situacija zbunjujuća: voda iz slavine izlazi, ali bojler kao da uopće ne zna da je slavina otvorena. Na terenu se susrećemo sa situacijama u kojima je protok na pojedinom izljevnom mjestu približno 1,5 litara u minuti ili čak manji. Ovisno o konstrukciji uređaja, takav protok može biti nedovoljan za pouzdano aktiviranje pripreme tople vode. Uzrok pritom ne mora biti sam bojler. Problem može biti lokalno na određenoj slavini ili negdje u instalaciji.

Perlator je mala stvar koja može napraviti veliki problem

Jedna od prvih stvari koje korisnik može provjeriti jest perlator na slavini. S vremenom se u njemu mogu nakupiti kamenac, sitne čestice iz instalacije, hrđa, pijesak i druge nečistoće. Rezultat je smanjen protok. Ako se protok dovoljno smanji, bojler možda neće pravilno registrirati zahtjev za toplom vodom. Zato kod problema koji postoji samo na jednoj slavini ima smisla skinuti perlator, očistiti ga i kratkotrajno provjeriti ponašanje sustava bez njega. Ako bojler na drugim slavinama normalno proizvodi toplu vodu, a na jednoj ne: nemojte odmah proglasiti bojler neispravnim. Problem može biti lokaliziran upravo na tom izljevnom mjestu.

Problemi nakon zatvaranja vode ili radova na vodovodnoj instalaciji

Ovo je još jedan obrazac koji vrlo često susrećemo na terenu. Sve je radilo normalno. Zatim se u zgradi, kući ili stanu izvode radovi. Voda se zatvara na glavnom ventilu ili vodomjeru, nešto se mijenja na instalaciji, nakon čega se voda ponovno pušta. I odjednom nastanu problemi s toplom vodom. To nije uvijek slučajnost. Prilikom ponovnog puštanja vode mogu se pokrenuti naslage i nečistoće koje su se godinama nalazile u instalaciji. Čestice zatim putuju kroz cijevi i mogu završiti na perlatorima, sitima, filtrima, armaturama i drugim mjestima osjetljivima na nečistoću. Protok se tada može djelomično, a ponekad i vrlo značajno smanjiti. Ako se problem s toplom vodom pojavio neposredno nakon zatvaranja i ponovnog puštanja vode, ta informacija serviseru može biti vrlo korisna.

Nakon radova voda može biti žuta ili prljava

Nakon zahvata na vodovodnoj instalaciji ponekad se pojavi žuta, mutna ili vidljivo zaprljana voda. To može biti znak da su se u instalaciji pokrenule naslage i nečistoće. Vodu pustite dok se ne razbistri. Dok je vidljivo obojena ili zamućena, nemojte je koristiti za piće ili pripremu hrane. Ako se stanje ne normalizira ili se ponavlja, potrebno je utvrditi uzrok. Ako se istodobno pojavio i slabiji protok tople vode, svakako navedite serviseru da su problemi počeli nakon radova ili ponovnog puštanja vode.

Zašto toploj vodi ponekad treba 10, 15 ili 25 sekundi da stigne?

Još jedna česta rečenica korisnika glasi: „Bojleru treba jako dugo da napravi toplu vodu.“ Ali potrebno je razlikovati vrijeme potrebno da bojler počne zagrijavati vodu od vremena potrebnog da zagrijana voda fizički dođe do slavine. Između bojlera i slavine nalazi se cijev puna vode. Ako sustav nema recirkulaciju i slavina neko vrijeme nije korištena, voda koja je ostala u toj cijevi u međuvremenu se ohladila.

Kada otvorite slavinu, bojler počinje pripremati novu toplu vodu, ali ona ne može preskočiti vodu koja se već nalazi u cijevi.

Hladna voda iz cijevi prvo mora isteći. Tek nakon nje na slavinu dolazi voda koju je bojler upravo zagrijao. Što je slavina udaljenija od bojlera i što je veći volumen vode u instalaciji između njih, čekanje može biti dulje. U kućama se izljevno mjesto može nalaziti čak kat ili dva dalje, a ponekad ni sama trasa cijevi nije izvedena najkraćim mogućim putem. Zbog toga taj period u praksi može biti desetak sekundi, a na udaljenijim izljevnim mjestima i 20–25 sekundi ili više. Bojler možda reagira gotovo odmah. Topla voda jednostavno još nije stigla do slavine.

Dvije otvorene slavine mogu potpuno promijeniti ponašanje sustava

Ovo je izrazito česta situacija kod kombiniranih protočnih bojlera. Jedna osoba se tušira. Tuš-ručica primjerice troši oko 9 ili 10 litara vode u minuti i sve funkcionira normalno. Netko drugi zatim u kuhinji ili na umivaoniku otvori toplu vodu. Ukupan protok kroz bojler naglo naraste.

Umjesto dotadašnjih 9 ili 10 litara, uređaj sada možda mora zagrijavati 13, 14 ili 15 litara vode u minuti. Snaga bojlera pritom nije narasla.

Temperatura vode zato može naglo pasti. Osoba pod tušem to osjeti kao neugodan hladniji mlaz i zaključuje da se nešto dogodilo s bojlerom. A zapravo se promijenio samo ukupni protok kroz uređaj. To je jedna od temeljnih karakteristika koju treba razumjeti kod kombiniranih protočnih bojlera.

Protočni bojler i spremnik tople vode nisu ista stvar

Kod kombiniranog protočnog bojlera voda se zagrijava praktički u trenutku potrošnje. Zato uređaj u realnom vremenu mora pratiti protok i predavati vodi potrebnu količinu toplinske energije. Kod sustava sa spremnikom situacija je drugačija. Određena količina tople vode već je pripremljena i pohranjena u spremniku. Takvi sustavi zbog toga mogu imati drugačije ponašanje kod istovremene potrošnje na više izljevnih mjesta. Zato iskustvo korisnika koji je prije imao spremnik nije nužno primjenjivo na kombinirani protočni bojler. To su dva različita koncepta pripreme potrošne tople vode.

Grijanje radi savršeno, ali nema tople vode – kako je to moguće?

Ovo korisnicima često djeluje nelogično. Radijatori su topli. Bojler grije stan. Nema nikakvih očitih problema. Ali kada se otvori slavina – nema odgovarajuće tople vode. Takva situacija je potpuno moguća. Rad na centralnom grijanju i priprema potrošne tople vode postavljaju pred uređaj različite zahtjeve.

Kod pripreme tople vode bojler se mora ozbiljno „isprsiti“

Priprema potrošne tople vode jedan je od režima u kojem plinski bojler može biti posebno opterećen. Kada kroz uređaj kontinuirano prolazi veća količina hladne vode koju treba u vrlo kratkom vremenu zagrijati na zadanu temperaturu, bojler često mora razviti vrlo visok, a ponekad i gotovo maksimalan učin. Naravno, suvremeni uređaji mogu modulirati snagu prema potrebi, ali kod većeg zahtjeva za potrošnom toplom vodom opterećenje može biti vrlo veliko. Upravo tada na površinu mogu izaći problemi koji se tijekom rada centralnog grijanja uopće ne primjećuju. Zato na terenu nije neobično susresti bojler koji na grijanju djeluje potpuno ispravno, a probleme pokazuje tek kada se otvori topla voda. Činjenica da radijatorsko grijanje radi ne dokazuje da je cijeli uređaj potpuno ispravan.

Provjerite i tlak vode u sustavu grijanja

Kod problema s bojlerom korisnik može pogledati i tlak vode u sustavu centralnog grijanja, odnosno vrijednost koju prikazuje manometar ili zaslon uređaja. Važno je pritom razlikovati dvije stvari: tlak vode u zatvorenom krugu centralnog grijanja nije isto što i tlak ili protok sanitarne vode koja dolazi na slavinu. Međutim, prenizak tlak u primarnom krugu može utjecati na pravilan rad uređaja, a kod nekih uređaja dovesti i do blokade rada. Kod hladnog sustava često se susreću vrijednosti približno oko 1–1,5 bara, ali potrebna vrijednost ovisi o konkretnom uređaju i instalaciji. Zato se treba ravnati prema uputama proizvođača. Ako ne znate pravilno dopuniti sustav ili se tlak nakon dopunjavanja ponovno smanjuje, potrebno je utvrditi zašto se to događa, a ne sustav beskonačno dopunjavati.

Što korisnik može sam provjeriti prije poziva serviseru?

Prije nego zaključite da je bojler neispravan, postoji nekoliko jednostavnih provjera koje možete napraviti bez otvaranja uređaja i bez zahvata na plinskoj ili električnoj instalaciji.

1. Provjerite javlja li bojler grešku

Pogledajte zaslon ili signalne lampice.

Ako postoji oznaka greške, zapišite je ili fotografirajte.

Ako uređaj već daje informaciju o svojem stanju, ta informacija može biti vrlo korisna.

2. Provjerite tlak sustava grijanja

Pogledajte manometar ili prikaz tlaka.

Ako je tlak neuobičajeno nizak, zabilježite vrijednost.

3. Provjerite zadanu temperaturu potrošne tople vode

Provjerite regulator temperature.

Ako očekujete izrazito toplu vodu, a regulator je postavljen vrlo nisko, problem možda uopće nije kvar.

Za provjeru se može odabrati odgovarajuća vrijednost, primjerice 40 °C ili više, ovisno o uređaju i potrebama korisnika.

4. Otvorite toplu vodu i promatrajte bojler

Događa li se išta?

Čujete li da se uređaj pokrenuo?

Mijenjaju li se indikatori?

Pokazuje li uređaj da je registrirao zahtjev za toplom vodom?

Ako uređaj ima odgovarajuću signalizaciju rada plamenika, provjerite pokazuje li da je plamenik aktiviran.

Postoji velika razlika između: „Bojler se pokrene i radi, ali voda nije dovoljno topla.“ i: „Otvorim toplu vodu, a bojler uopće ne reagira.“

5. Isprobajte više slavina

Ako nema tople vode samo na umivaoniku, ali je u kuhinji i tušu sve normalno, nemojte odmah tražiti kvar na bojleru.

Problem može biti lokaliziran na toj slavini ili njezinoj instalaciji.

6. Provjerite ponašanje s različitim protocima

Ako voda nije dovoljno topla kada je slavina potpuno otvorena, smanjite protok.

Ako temperatura značajno poraste, moguće je da je puni protok jednostavno veći od količine koju uređaj u tim uvjetima može zagrijati na željenu temperaturu. Ako se bojler pri vrlo malom protoku uopće ne uključuje, postupno povećavajte protok i promatrajte reagira li uređaj.

7. Provjerite perlatore

Ako je protok slab, skinite i očistite perlator na slavini. Posebno obratite pažnju ako je neposredno prije pojave problema bilo radova na vodovodu ili zatvaranja vode.

8. Razmislite je li problem počeo nakon radova ili nestanka vode

Ako jest, recite to serviseru.

To nije nevažan detalj.

9. Usporedite jednu i dvije otvorene slavine

Za osnovnu provjeru pustite toplu vodu samo na jednom mjestu. Nakon što se temperatura stabilizira, otvorite drugo izljevno mjesto i pogledajte što se događa. Ako temperatura značajno padne tek tada, ukupni protok može biti važan dio objašnjenja.

Kada više nije vrijeme za korisničke provjere?

Ako ste napravili prethodne jednostavne provjere, a problem ostaje, dolazimo do područja u kojem je potrebna stručna dijagnostika.

Uzroci nedostatka ili nestabilnosti potrošne tople vode mogu biti brojni.

Na terenu susrećemo probleme povezane s:

• kamencem i naslagama
• smanjenim protokom kroz dijelove uređaja
• registracijom potrošnje vode
• temperaturnim senzorima
• cirkulacijom unutar uređaja
• istrošenim ili oslabljenim komponentama
• nečistoćama
• elektroničkom regulacijom
• izgaranjem
• različitim drugim mehaničkim, hidrauličkim, električnim i elektroničkim kvarovima.

Otvaranje plinskog uređaja i dijagnostika njegovih unutarnjih komponenti nisu korisnička provjera. Tu počinje posao stručnog servisera.

Kamenac i nečistoće s vremenom ostavljaju trag

Kroz hidrauličke dijelove bojlera tijekom godina prolaze velike količine vode. Ovisno o kvaliteti vode, temperaturama, načinu korištenja i održavanju, mogu se stvarati naslage kamenca i druge nečistoće. One mogu utjecati na protok vode i prijenos topline. Korisnik zato ponekad nema jasan trenutak u kojem može reći: „Jučer je bilo savršeno, danas ne radi.“ Umjesto toga može primijetiti da uređaj s vremenom sve teže postiže očekivanu temperaturu, da temperatura varira ili da se pri većim zahtjevima pojavljuju problemi kojih prije nije bilo.

Ovisno o stanju i konstrukciji uređaja, servis može uključivati odgovarajuće čišćenje, profesionalno kemijsko čišćenje ili obnovu odnosno zamjenu dotrajalih komponenti. To ne znači da svaki bojler treba kemijski čistiti prema unaprijed određenom vremenskom intervalu niti da treba preventivno mijenjati ispravne dijelove. Potrebu treba utvrditi prema stvarnom stanju konkretnog uređaja.

Greška na bojleru mijenja cijelu priču

Ako je uređaj prijavio grešku i zaustavio rad, posljedica vrlo često bude upravo ono što korisnik prvo primijeti:

nema tople vode. Različite greške mogu imati potpuno različite uzroke, zbog čega sama činjenica da voda ostaje hladna nije dovoljna za dijagnozu. Zato je korisno zapisati ili fotografirati oznaku greške.

U Centru znanja detaljnije smo obradili pojedine česte greške:

• Greška F22 na plinskom bojleru – što znači i kako ju možete pokušati otkloniti?
• Greška F28 na plinskom bojleru – što znači i što možete sami provjeriti?
• Greška F75 na plinskom bojleru – što znači i je li uvijek problem u pumpi?

Kod povremenih problema upravo informacija o prikazanoj grešci može biti vrlo vrijedna za kasniju dijagnostiku.

Zašto je dobra dijagnostika važnija od pogađanja dijelova?

Simptom „nema tople vode“ nije dijagnoza. To je samo posljedica. Dva uređaja mogu korisniku pokazivati gotovo identičan simptom, a imati potpuno različite uzroke. Jedan možda uopće nije pokvaren – protok je previsok. Drugi možda ne registrira premali protok. Treći ima problem nakon radova na instalaciji. Četvrti ima naslage i kamenac. Peti ima dotrajalu komponentu. Šesti ima elektronički problem. Sedmi normalno zagrijava vodu, ali korisnik zbog udaljenosti slavine mora čekati da ohlađena voda iz instalacije prvo isteče. Zato kvalitetan servis ne bi trebao počinjati pitanjem: „Koji ćemo dio promijeniti?“ Trebao bi počinjati pitanjem: „Što se točno događa i zašto?“ Potrebno je sagledati ponašanje uređaja, karakteristike instalacije i uvjete u kojima se problem pojavljuje te odgovarajućim pregledom i mjerenjima utvrditi stvarni uzrok. Tu završava korisnička provjera, a počinje profesionalna servisna dijagnostika.

Brza orijentacija prema simptomu

Bojler radi, ali voda je mlaka kada je slavina potpuno otvorena
→ prvo provjerite ponašanje pri manjem protoku.

Na jednoj slavini nema tople vode, na ostalima ima
→ provjerite lokalni protok, perlator i armaturu.

Voda teče vrlo slabo i bojler se ne uključuje
→ moguć je premali protok da bi uređaj registrirao zahtjev.

Problem se pojavio nakon radova ili zatvaranja vode
→ treba uzeti u obzir nečistoće i moguća ograničenja protoka.

Bojler se uključi odmah, ali topla voda na udaljenu slavinu dolazi nakon određenog vremena
→ uzrok može biti količina ohlađene vode koja se već nalazi u cijevima.

Jedna slavina radi normalno, ali kod otvaranja druge voda naglo zahladi
→ moguća je granica kapaciteta protočne pripreme vode.

Grijanje radi, ali potrošna topla voda ne radi pravilno
→ uređaj i dalje može imati problem koji se manifestira upravo u režimu pripreme potrošne tople vode.

Tlak sustava grijanja je izrazito nizak
→ provjerite preporučenu vrijednost za uređaj; ako se tlak ponovno gubi, potrebno je utvrditi uzrok.

Uređaj pokazuje grešku
→ zabilježite oznaku greške.

Nema tople vode ne znači automatski da je bojler pokvaren

To je možda najvažnija poruka cijelog članka. Tijekom godina rada na plinskim bojlerima susreli smo velik broj korisnika uvjerenih da je uređaj neispravan, dok je pravi uzrok bio protok vode, armatura, začepljenje, način korištenja ili sama izvedba instalacije. Susreli smo, naravno, i suprotnu situaciju: na prvi pogled sve izgleda kao bezazlen problem s protokom, a detaljna dijagnostika pokaže stvarni kvar unutar uređaja. Zato je korisno razumjeti kako sustav funkcionira, ali jednako tako znati gdje završava korisnička provjera i počinje stručni servis.

Ako imate problem s potrošnom toplom vodom:

✓ promatrajte kako uređaj reagira
✓ usporedite više slavina
✓ isprobajte različite protoke
✓ provjerite perlatore
✓ pogledajte tlak sustava grijanja
✓ provjerite zadanu temperaturu
✓ zabilježite eventualnu grešku
✓ prisjetite se je li neposredno prije problema bilo radova ili zatvaranja vode.

Sve te informacije mogu znatno skratiti put do pravilne dijagnoze. A ako problem ostaje, tada više nema smisla nasumično mijenjati postavke ili pogađati koji je dio neispravan. Potrebno je utvrditi uzrok.

✦ Povezani članci

• Zašto redovito servisirati plinski bojler? Je li servis zakonska obveza?
• Ekspanzijska posuda plinskog bojlera – što je, kako radi, zašto gubi predtlak i kada ju treba zamijeniti?
• Greška F22 na plinskom bojleru – što znači i kako ju možete pokušati otkloniti?
• Greška F28 na plinskom bojleru – što znači i što možete sami provjeriti?
• Greška F75 na plinskom bojleru – što znači i je li uvijek problem u pumpi?
  

Trebate pomoć oko svog plinskog bojlera?

Ako nakon čitanja ovog članka niste sigurni kako postupiti ili želite da pregled uređaja obavi ovlašteni serviser, slobodno nam se obratite.

SERVIS TIM – Ovlašteni plinoservis ELEKTROINSTAL

📍 Zagreb i okolica

📞 099/73-74-799

🌐 www.servis-tim.hr

🌐 www.servisni-centar.hr

✔ Redoviti servisi

✔ Dijagnostika kvarova

✔ Popravci plinskih bojlera

✔ Kontrola sigurnosti i mjerenja

✔ Izdavanje uvjerenja o izvršenom servisu